Hashimotov sindrom najčešći je uzrok hipotireoze, stanja koje ima brojne negativne posljedice na organizam i izaziva različite simptome i promjene. Iako nije izlječiv, Hashimotov sindrom može se uspješno kontrolirati terapijom. U ovom članku istražujemo ključne aspekte ove bolesti – od uzroka, simptoma i dijagnoze, do mogućnosti liječenja i utjecaja na trudnoću.
Hashimotov sindrom, predstavlja autoimunu bolest koja uzrokuje upalu štitnjače. Kod žena se javlja čak 5 do 20 puta češće nego kod muškaraca. Naime, organizam prepoznaje stanice štitnjače kao strana tijela i počinje ih napadati, stvarajući visoke razine antitijela koja uzrokuju upalu. To na kraju dovodi do smanjenja funkcije štitnjače, poznatog kao hipotireoza. Bolest je prvi put opisao japanski doktor Hakaru Hashimoto 1912. godine, a danas znamo da je to stanje koje se najčešće javlja kod žena i čija učestalost raste s godinama.
KAKO NASTAJE HASHIMOTOV SINDROM?
Iako pravi uzrok nastanka Hashimotovog sindroma još uvijek nije potpuno razjašnjen, smatra se da kombinacija genetske predispozicije i vanjskih okidača, poput virusnih infekcija ili stresnih događaja, može pokrenuti autoimuni odgovor. U tom procesu, imunološki sustav počinje napadati vlastitu štitnjaču stvaranjem protutijela, što uzrokuje kroničnu upalu. Ovaj proces može trajati godinama bez značajnih simptoma, ali kako štitnjača postepeno gubi sposobnost proizvodnje hormona, javljaju se simptomi tipični za hipotireozu, poput umora, problema s menstrualnim ciklusom, povećanje tjelesne mase i drugih promjena u organizmu.
Žene koje imaju obiteljsku povijest bolesti štitnjače sklonije su razvoju Hashimotovog sindroma. Ovaj sindrom često se javlja u kombinaciji s drugim autoimunim bolestima, kao što je dijabetes tipa 1, lupus,
reumatoidni artritis i druge. U nekim slučajevima, snižena razina hormona štitnjače može se pojaviti nakon porođaja, što je poznato kao postpartalna hipotireoza. Iako štitnjača može povratiti normalnu funkciju unutar 12 do 18 mjeseci, postoji veći rizik od razvoja trajne hipotireoze. Dodatni rizični faktori uključuju obiteljsku povijest autoimunih bolesti poput Gravesove bolesti, Sjögrenovog sindroma, vitiliga i Addisonove bolesti.
KOJI SU SIMPTOMI HASHIMITOVOG SINDROMA?
Simptomi Hashimotovog sindroma često se razvijaju postupno i mogu biti suptilni , zbog čega bolest može ostati neprepoznata dugo vremena. Osim gore navedenih simptoma koji su tipični za hipotireozu, ponekad se mogu pojaviti i simptomi hipertireoze, osobito u fazama kada imunološki napad uzrokuje oslobađanje velikih količina hormona štitnjače. Ovi simptomi uključuju lupanje srca, drhtanje ruku, teško podnošenje topline, gubitak težine i proljev, a obično traju neku vrijeme prije nego što bolest prijeđe u stanje hipotireoze.
SIMPTOMI HIPOTIREOZE OBUHVAĆAJU:
- Usporen metabolizam (koji često uzrokuje zatvor)
- Slabost, umor i pospanost
- Osjećaj hladnoće
- Suha, gruba i blijeda koža
- Opadanje kose i krhki nokti
- Poremećaji menstrualnog ciklusa (nepravilna ili obilna krvarenja)
- Anemije, povišen kolesterol, povišena kreatin kinaza
- Oteklo lice, otekline ruku i nogu
- Psihički simptomi
Ovi simptomi se javljaju postupno i mogu trajati godinama, a mnogi pacijenti se polako „navikavaju“ na njih, zbog čega se poremećaj rada štitnjače često otkrije „usput“. U naprednijim fazama bolesti, štitnjača može biti povećana, što se može vidjeti kao zadebljanje na prednjem dijelu vrata. Također, u mnogim slučajevima Hashimotov sindrom se slučajno otkrije tijekom krvnih pretraga, iako pacijenti možda nemaju izražene simptome.
TRUDNOĆA I HASHIMOTOV SINDROM
Kod trudnica, referentne vrijednosti za razinu TSH (hormona koji stimulira štitnjaču) razlikuje se od onih za opću populaciju. U prvom tromjesečju trudnoće, razina TSH treba biti manje od 2,5 mU/L, dok u drugom i trećem tromjesečju ne smije prelazi 3 mU/L. Zbog toga je od esencijalne važnosti redovito pratiti razinu TSH tijekom trudnoće i uskladiti je s preporučenim vrijednostima. Razine TSH koje premašuju ove granice mogu povećati rizik od komplikacija poput pobačaja, prijevremenog poroda ili drugih problema u trudnoći.
KOMPLIKACIJE KOD HASHIMOTOVOG SINDROMA
Ako se hipotireoza izazvana Hashimotovim sindromom ne liječi, mogu nastati brojne komplikacije koje utječu na različite aspekte zdravlja. Jedna od njih je guša, koja nastaje zbog stalne stimulacije štitnjače TSH-om, što može dovesti do njenog uvećanja. Iako guša često ne uzrokuje velike tegobe, može utjecati na izgled i izazvati poteškoće pri gutanju i disanju. Hashimotov sindrom također povezuje povećani rizik od srčanih bolesti, najčešće zbog povišenog kolesterola. Ako se ne liječi, može dovesti do uvećanja srca i čak srčanog zatajenja. Mentalno zdravlje također može biti pogođeno, jer depresija i smanjenja mentalna funkcija, poput problema s pamćenjem i koncentracijom, često prate ovu bolest. Neliječena hipotireoza može uzrokovati i probleme u reproduktivnom sustavu, smanjenje libida i ovulacijske smetnje kod žena, što može otežati začeće, dok muškarci mogu iskusiti erektilnu disfunkciju i smanjen broj spremija. U trudnoći, neliječena hipotireoza može uzrokovati spontani pobačaj, prijevremeni porod, a djeca koja se rode mogu imati ozbiljne razvojne smetnje, uključujući mentalnu retardaciju i poremećaje govora. U rijetkim, ali ozbiljnim slučajevima, može doći do miksedema, životno ugrožavajuće komplikacije koja nastaje uslijed teške, dugotrajne hipotireoze. Simptomi uključuju duboki umor, apatičnost i poremećaje svijesti, uz moguće pogoršanje uslijed izloženosti hladnoći, infekcijama i stresu.
DODACI PREHRANI KOD HASHIMOTOVOG SINDROMA
Jod je ključan mikronutrijent za pravilno funkcioniranje štitnjače. Preporučeni dnevni unos za odrasle iznosi 150 μg, dok trudnice i dojilje trebaju 250 μg. Nedostatak joda može negativno utjecati na štitnjaču, ali prekomjeran unos može izazvati oksidacijski stres i autoimune reakcije. Osobe s hipotireozom trebaju pažljivo pratiti unos joda i koristiti ga uz savjet stručne osobe.
Osobe s Hashimotovim sindromom imaju veću sklonost za razvoj anemije, stoga se preporučuje unos željeza putem suplemenata kako bi se izbjegao njegov nedostatak.
Suplementacija selenom, cinkom, vitaminom D i drugim nutrijentima može pomoći u liječenju Hashimotovog sindroma. Selen ima protuupalno djelovanje i može smanjiti koncentraciju antitijela štitnjače, dok vitamin D može utjecati na imunološke procese. Cink pomaže u proizvodnji hormona štitnjače, a njegov nedostatak može pogoršati simptome Hashimotovog sindroma.
Intolerancija na laktozu često je prisutna kod osoba s Hashimotovim sindromom, pa dijetoterapija može uključiti izbacivanje svih mliječnih proizvoda koji sadrže laktozu. To je posebno bitno kod osoba koje su na terapiji levotiroksinom, jer intolerancija na laktozu smanjuje bioraspoloživost lijeka.