Zašto su Omega-3 masne kiseline ključne za naše zdravlje?

Omega-3 masne kiseline su esencijalne masne kiseline, što znači da ih tijelo ne može samostalno proizvoditi te ih je potrebno unositi putem hrane ili dodataka. Spadaju u skupinu višestruko nezasićenih masnih kiselina (PUFA), a najvažnije među njima su:

– ALA (alfa-linolenska kiselina) – biljnog podrijetla, prisutna u lanenim sjemenkama, orasima, chia sjemenkama.
– EPA (eikozapantaenska kiselina) – nalazi se u masnoj ribi, ribljem ulju i algama.
– DHA (dokozaheksaenska kiselina) – također prisutna u masnoj ribi i algama.

Iako se ALA u organizmu može pretvoriti u EPA i DHA, ta je konverzija vrlo ograničena (manje od 10%), zbog čega je važno EPA i DHA unositi direktno iz hrane životinjskog podrijetla ili dodataka prehrani.

Omega-3 masne kiseline često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog njihovog povoljnog djelovanja na zdravlje. Prije svega, štite srce i krvne žile snižavanjem razine triglicerida, modulacijom upalnih procesa i antiaritmijskim učinkom. Tijekom posljednjih desetljeća raste interes za njihovom ulogom u prevenciji bolesti i očuvanja zdravlja. Dugolančane omega-3 višestruko nezasićene masne kiseline, osobito EPA i DHA, prirodni su sastojci prehrane, no istraživanja pokazuju da njihov unos često ostaje ispod preporučenih količina.

Unatoč poznatim koristima, istraživački tim predvođen Ciesiekskim utvrdio je da čak 85% svjetske populacije ne unosi dovoljno omega-3 masnih kiselina putem prehrane. Kao moguće razloge navode se okolišni čimbenici poput porasta temperature oceana, prekomjernog izlova ribe i zagađenja, koji sve više otežavaju pristup tim vrijednim nutrijentima.

ULOGA OMEGA – 3 MASNE KISELINE U TIJELU

Omega-3 masne kiseline pomažu u snižavanju razine triglicerida u krvi. Visoke razine triglicerida povećavaju rizik od ateroskleroze, što posljedično može dovesti do srčanih bolesti i moždanog udara. Također, omega-3 djeluju protuupalno, smanjuju rizik od tromboze, pomažu u snižavanju povišenog krvnog tlaka i sprječavaju srčanu aritmiju.

Mozak, retina i ostala živčana tkiva bogata su dugolančanim nezasićenim masnim kiselinama, a DHA se smatra uvjetno esencijalnim nutrijentom za pravilan razvoj neurološkog sustava.

Epidemiološke studije pokazuju snažnu povezanost između konzumacije ribe i ribljeg ulja s nižim rizikom od iznenadne smrti uslijed infarkta miokarda. Omega-3 masne kiseline također imaju potencijalne blagodati u sprječavanju i liječenju depresije, dijabetesa tipa 2 te određenih oblika karcinoma.

Posebne ciljne skupine kojima se preporučuje dodatni unos dugolančanih omega-3 masnih kiselina su trudnice, dojenčad i djeca. Dokazano je da visok unos EPA i DHA tijekom trudnoće pozitivno utječe na kognitivne funkcije dojenčadi, a zbog toga se obogaćivanje dojenačkih formula omega-3 masnim kiselinama sve više provodi.

SIMPTOMI NEDOSTATKA OMEGA – 3 MASNIH KISELINA:

– Suha, nadražena koža
– Lomljivi nokti, ispadanje kose
– Umor, poteškoće s koncentracijom
– Depresivno raspoloženje
– Upale zglobova
– Povišeni trigliceridi

KAKO ODABRATI NAJKVALITETNIJI OBLIK I U KOJOJ DOZI?

Preporučena dnevna doza EPA i DHA zajedno iznosi 250-500 mg za odrasle. Trudnicama i dojiljama savjetuje se povećan unos, osobito DHA, zbog važnosti za razvoj mozga i vida fetusa. Za osobe koje ne unose dovoljno omega-3 masnih kiselina prehranom, korisni mogu biti dodaci prehrani. Najčešći oblici su riblje ulje, ulje krila, ulje algi te koncentrati EPA/DHA u kapsulama. Dodaci se najbolje apsorbiraju kada se uzimaju uz obrok koji sadrži veći udio masti. Nije presudno vrijeme dana – mogu se uzimati uz doručak, ručak ili večeru – ali važno da bude uz masnoće.

Tržište omega-3 masnih kiselina posljednjih godina bilježi značajan rast te se razvijaju nove i bolje formulacije s višim koncentracijama EPA i DHA. Sve je veća potražnja za uljima visoke bioraspoloživosti, a posebno pažnju privlači ulje krila. Kril je sitni morski račić, koji predstavlja najveću relativnu biomasu među mnogostaničnim organizmima i uglavnom je hrana ribama, pticama i kitovima. Boravi u vrlo hladnim vodama Atlantskog oceana, a preživljavanje u takvom okruženju duguje visokom udjelu dugolančanih višestruko nezasićenih masnih kiselina, uključujući EPA i DHA.