Kofein je prirodna tvar koja se nalazi u više od 60 biljaka, uključujući kavu, čaj, sjemenke kakaa, guaranu i biljku mate (Yerbe mate). Ovaj gorki stimulans djeluje na središnji živčani sustav, povećavajući aktivnost mozga i prolazeći krvno-moždanu barijeru. Kao rezultat toga, kofein potiče osjećaj budnosti i koncentracije, a također povećava razinu kortizola i adrenalina u krvi. Osim što je prisutan u napitcima poput kave, čaja i energetskih pića, kofein se koristi u farmaceutskoj industriji, posebno u lijekovima za ublažavanje bolova, a također pomaže u terapiji respiratornih problema kod prijevremeno rođene djece.
Kofein se najčešće unosi kroz napitke, pri čemu kava sadrži najveću koncentraciju kofeina. Nakon što se unese, kofein brzo ulazi u krvotok, dosežući svoju maksimalnu koncentraciju unutar sat vremena nakon konzumacije, a njegovi učinci mogu trajati i do šest sati. Osim što stimulira živčani sustav, kofein utječe i na srčani ritam, krvni tlak i izlučivanje urina. S obzirom na to da oko 80 % svjetskog odraslog stanovništva svakodnevno konzumira kofein, važno je razumjeti potencijalne interakcije između kofeina i lijekova koje pacijenti koriste, jer nepravilne kombinacije mogu narušiti terapijski odgovor.
KOJI SU GLAVNI BENEFITI KOFEINA?
Kofein je snažan stimulans koji povećava energiju, budnost, smanjuje umor, uz poboljšanje kognitivnih funkcija poput pažnje, memorije i brzine reakcije. Osim toga, često se koristi u terapijske svrhe jer može pojačati učinke analgetika poput paracetamola i ibuprofena, čime ubrzava olakšanje od boli. Kofein također potiče oksidaciju masti, što može doprinijeti smanjenju tjelesne mase, iako su ti učinci umjereni. U sportu, kofein se pokazao učinkovitim u poboljšanju aerobnih i anaerobnih perfomansi, smanjujući osjećaj napora i povećavajući izdržljivost i snagu. Povećava kapacitet za fizičku aktivnost, čineći treniranje učinkovitijim. U konačnici, kofein ima širok spektar pozitivnih učinaka, ali njegova učinkovitost ovisi o individualnim čimbenicima i načinu primjene.
KOJI SU GLAVNI NEDOSTATCI KOFEINA?
Kofein se smatra sigurnim za većinu ljudi ako se konzumira u preporučenim dozama (do 400 mg dnevno za zdrave osobe ili do 200 mg u jednoj dozi). Međutim, čak i u tim količinama, kofein može izazvati nuspojave, poput ubrzanog otkucaja srca, povišenog krvnog tlaka, glavobolje, nervoze, pojačanog mokrenja i probavnih smetnji. S vremenom, uz povećanu toleranciju, mnogi ljudi primjećuju da su neki od tih učinaka manje izraženi. Također, kofein može izazvati blagu ovisnost, pri čemu ljudi koji redovito konzumiraju kofein mogu osjetiti simptome apstinencije ( kao što su glavobolja, umor, razdražljivost) ako naglo prestanu s njegovim unosom.
Jedan od potencijalnih problema s kofeinom je i njegov utjecaj na san. Zbog svojih stimulirajućih svojstava, kofein može ometati san, pa je preporučljivo izbjegavati konzumaciju barem 9 sati prije odlaska na spavanje. Također, postoji razlika u istraživanjima kada je riječ o utjecaju kofeina na kardiovaskularno
zdravlje. Dok neka istraživanja sugeriraju da visok unos kofeina (više od 4-6 šalica kave dnevno) može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, druga ukazuju na to da umjereni unos kofeina, naprotiv, može imati zaštitni učinak na srce, smanjujući rizik od srčanih bolesti.
INTERAKCIJA KOFEINA S LIJEKOVIMA
Nekoliko in vitro i in vivo studija pokazalo je da kofein može utjecati na apsorpciju i djelovanje određenih lijekova, uključujući neuroleptike. Na primjer, istraživanja su pokazala da konzumacija kofeinskih napitaka može smanjiti apsorpciju neuroleptika, poput fenotiazina (klorpromazin, flufenazin, tioridazin) i butirofenona. Ovaj učinak nastaje zbog stvaranja netopljivih precipitata između kave i tih lijekova, što može dovesti do smanjenja terapijske učinkovitosti. Studije su pokazale da čak i umjerene doze klorpromazina (10-40 mg), mogu izazvati precipitaciju do 80%, dok kod viših doza (800mg) precipitacija iznosi 20%. Ove interakcije mogu značajno smanjiti terapijski učinak oralnih neuroleptika, što može dovesti do smanjenja učinkovitosti liječenja, osobito u bolesnika koji redovito konzumiraju kofein.
Interakcija kofeina s teofilinom može dovesti do povećane serumske koncentracije teofilina. Kofein može inhibirati metabolizam teofilina, što dovodi do njegovog sporijeg eliminiranja iz organizma. Jedno istraživanje provedeno na pušačima pokazalo je da konzumacija 2-7 šoljica instant kave dnevno povećava poluvijek eliminacije teofilina za 32%. Zbog ove interakcije, farmaceuti bi trebali savjetovati pacijentima koji koriste teofilin da smanje unos kofeinskih napitaka i obrate pažnju na korištenje bezreceptnih lijekova koji sadrže kofein.
Kava može smanjiti apsorpciju levotiroksina (LT4), lijeka koji se koristi za liječenje hipotireoze. In vitro studije pokazuju da kava apsorbira LT4, što može smanjiti njegovu učinkovitost. S obzirom na to da mnogi ljudi piju kavu ujutro, pacijentima s hipotireozom preporučuje se da uzimaju levotiroksin u večernjim satima, barem dva sata nakon obroka, što je pokazalo dobar učinak u nekim studijama.
Kofein može utjecati na djelovanje antikoagulansa i antitrombocitnih lijekova, koji se koriste za smanjenje rizika od zgrušavanja krvi. Na primjer, kofein može inhibirati metabolizam antikoagulansa poput varfarina, usporavajući njegovu razgradnju u organizmu i povećavajući njegovu koncentraciju u krvi. Ovo povećanje koncentracije varfarina može dovesti do većeg rizika od nuspojava, uključujući povećani rizik od krvarenja. Zbog ove interakcije, konzumacija kofeina zajedno s antikoagulansima može usporiti proces zgrušavanja krvi i povećati sklonost modricama i krvarenju. Osobe koje uzimaju antikoagulanse, poput varfarina, trebale bi biti oprezne u vezi s unosom kofeina, jer nepažljivo kombiniranje može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Lijekovi za prehladu ili alergiju često sadrže stimulanse poput pseudoefedrina, koji djeluje na središnji živčani sustav tako da širi krvne žile u nosnoj šupljini i olakšava disanje. Kava, koja je također stimulans, može pojačati učinke ovih lijekova, potencirajući nuspojave poput nemira, nesanice i povećane nervoze. Zbog toga je važno biti oprezan prilikom kombiniranja kave s lijekovima koji sadrže stimulanse poput pseudoefedrina. Uzimanje ovih lijekova zajedno s kavom može povećati rizik od nesanice, tjeskobe i povišenog krvnog tlaka. Ako osoba osjeća ove nuspojave, najbolje je konzultirati se s liječnikom ili farmaceutom, koji mogu preporučiti odgovarajuće mjere, poput smanjenja unosa kofeina ili odabira alternativnih lijekova koji ne sadrže stimulans.
Također, diuretici (tablete za izmokravanje) smanjuju kalij, a kofein smanjuje kalij, pa njihovo zajedničko uzimanje može dovesti do niske razine kalija u krvi.
Zbog toga farmaceuti i zdravstveni radnici moraju biti upoznati s mogućim kofein-lijek interakcijama kako bi osigurali pravilnu terapijsku intervenciju i smanjili rizik od negativnih učinaka. Ove spoznaje naglašavaju važnost individualnog pristupa u terapiji, uzimajući u obzir svakodnevne navike pacijenata, kako bi se izbjegli potencijalni rizici i optimalni terapijski ishodi.